AUTORI GRAFIČKE ZAVERE 4.
*) crtanje = život
Vladimir Božidarević (1974) |
crta u Novom Sadu. Šegrtovao u zlatari,
trenutno radi muziku za pozorišnu predstavu "Pipi
Duga Čarapa". Objavljivao stripove u "Grafičkoj
zaveri" i "Niškom analitičaru". Dramatičan i sugestivan,
strip "Priznanje" ukazuje na vrlo talentovanog
autora koji vešto otkriva potrese u podsvesti.
Igra duboko crvene i sive boje, pretvara nesigurnost
junaka u trajni začarani krug. Bilalovska diskretnost
ostaje upečatljiva dugo nakon čitanja. Samoća
i neuspeh imaju boju karmina... |
|
završio grafiku na Akademiji primenjenih
umetnosti u Beogradu, crta u Zemunu, trenirao
kajak 5 godina. Ilustrovao "Politikin zabavnik",
objavio strip-album za francuski Soleil "Bič božji/Le
Fleau Des Dieux", 2000. U igri sa kolegom Grkinićem
(recipročni scenario i crtež, oba stripa su radjena
istovremeno - kadar jednog, pa kadar drugog),
Gajić svoje zavidno zanatsko umeće kojem se nazire
i dalji razvoj voli da pomeša sa erotsko-nonsensnim
elementima. Duhovitim prelaženjem s one strane
horizonta očekivanja, te svežinom i lakoćom crteža,
Gajić predstavlja poletnog autora kojem je urbani
duh prava priroda... |
|
apsolvent istorije umetnosti na
Filozofskom fakultetu u Beogradu, off-strip-crtač
i velosipedista. Namerno necentriranim kolorisanjem
Grkinić svoju bizarnu pričicu stavlja u red šarmantnih
jednočinki apsurda. Uz vešto i lako pripovedanje,
Grkinić stvara likove sa kojima postajemo veoma
prisni iako ih srećemo po prvi put... |
|
diplomirao slikarstvo na Likovnoj akademiji
u Beogradu. Bavi se slikarstvom,videom, fotografijom,
stripom, multimedijom. Brojne izložbe i nagrade.
Stvara na relaciji Beograd-Pančevo.
Digitalnom stilizacijom širokih pokreta četkice
na platnu i sa pseudotragovima uljanih boja,
Grubanov je već izgradio sopstveni stil koji
sa traumatičnim temama predstavlja jedinstveni
spoj visoko estetizovanog slikarstva i drame.
Transponovanje priče o čarobnjaku iz Oza u savremenu
situaciju iz ugla infantilnog junaka, jedan
od najozbiljnijih radova koji spajaju političku
manipulaciju sa pop-ikonografijom. U kosmosu
odrastanja i društvenog nametanja obrazaca ponašanja,
u uzavreloj borbi izmedju iskustva i estetskog
objekta, Grubanov je zvezda koja se uzdiže...
|
|
|
Darko Žebić - Gabriel (1968) |
rodjen u Novom Sadu. Završio Srednju
školu za dizajn, ima i kupljenu diplomu za kuvara
tehničara koja važi za ćevape i mešano meso. Trenutno
radi kao autor za nemačkog izdavača Achterbahn
Verlag, gde je nedavno objavio prvu knjigu svojih
radova, radi stalno za novine YAM!, povremeno
za nemačko izdanje MAD-a, a redovno za novine
Holsteinischer Kourier u Nemačkoj. Crta na više
mesta i država (k'o Balašević), a izmedju ostalog
u Šidu i nije ambasador dobre volje UNICEF-a.
Ima dvoje predivne dece (što se podrazumeva) i
ženu koju još nikad nije prevario zahvaljujući
isključivo čvrstom karakteru i očajnom izgledu.
"Bajka o dovitljivom seljaku", iako tematski poznata,
likovno je bez greške izvedeno delo - dosledne
linije, sjajne groteske, sugestivnog kolorita
- dovoljno da svako shvati zašto je Žebić prisutniji
van naše zemlje - kormilar na brodu ludaka... |
|
Dobrosav Bob Živković (1962) |
rodjen u Pirotu. Završio Fakultet
primenjenih umetnosti 1987. godine. Osim ilustrovanja
knjiga bavi se i advertajzingom. Redovno objavljuje
ilustracije u "Politikinom zabavniku", "Velikom
dvorištu" i izdanjima Kreativnog centra, jedan
od najzanimljivijih i najznačajnijih srpskih crtača
u protekloj deceniji. Dobio tri puta nagradu "Neven"
za najbolje ilustrovanu dečju knjigu, dva puta
nagradjivan "Zlatnim perom". Crta na Novom Beogradu.
Živkovićev stil karakteriše erudicija u svakom
segmentu rada - on poseduje izuzetnu tehničku
veštinu, ujednačeni odnos pitkosti i majstorstva,
sugestivan balans kolorita i teksture, a svestan
je i prave mere preterivanja. Doslednog i strogog
ritma, Živkovićeva tabla je neodoljivi filozofski
trač, travestija koja u likovno-narativnom smislu
osvaja bez ostatka... |
|
završio srednju školu "Škola za
dizajn", studira na FPU, angažovan u agenciji
"Idea+ DDB". Kao pravi primer mimetičkog stripa,
Zdravkovićev strip jeste ujedno i kontravizura
- pad oka. Digitalna 3D struktura u ovom slučaju
je antologijski primer na kojem treba naučiti
razliku izmedju stripa i animacije... |
|
rodjen u Vršcu. Stilski
blizak Munjozovom odnosu crno-belog, Jaćimovski
ovde suptilnije gradi priču tanjom linijom i povišenom
dinamikom. Kao vanredan narator, Jaćimovski vešto
i lagano ulazi u svest kao autor čijem se umeću
čitalac uvek iskreno obraduje... |
|
|
student Likovne akademije
u Novom Sadu, gde se i bavi ilustracijom, dizajnom,
animacijom, prvi put objavljuje. McKeanovski,
naravno, ali sa vizuelnom kulturom kakva se retko,
suviše retko vidja. Da li je prerano govoriti
o geniju? I u crtačkom, i u digitalnom, i u dizajnerskom
smislu, Josićev rad je pozivnica za let u estetski
osvojeno beskonačje, ono čemu ćemo se uvek vraćati... |
|
|
crta u Londonu, sanja Zemun. Diplomirala
na Akademiji primenjenih umetnosti u Londonu,
završila Design & Multimedia na Westminsteru 1999.
godine. Shvatila da od studija nema 'leba. Freelance
ilustrator, dizajner, visualiser, bavi se i vizuelnom
teorijom i kritikom. U slobodno vreme, voli da
miriše sveže samlevenu kafu. Lazar pojašnjava:
"Već mesec dana u Saatchi galeriji (London) je
izložba fotografija. Jedan od izlagača je žena
koja je slikala svoje klince: dečak piški u sneg,
dečak i devojčica (tri godine stari) trče goli
po pesku, poziraju s maskama na licu, itd... Medjutim,
dva policajca, kao u vicu, otišla na izložbu i
shvatila da je u pitanju čista pedofilija, i traže
da se slike zaplene. Problem, navodno, nije u
tome šta je prikazano, nego način na koji će to
eventualno tumačiti jako mali deo društva, rečju
pedofili. Zbog njih, ne zbog nas, deca ne treba
da budu gola na slikama, jer je to materijal koji
oni mogu koristiti u svojim pohodima. I tu jedna
stvar mene zbunjuje - ako svi počnemo da gledamo
na golu decu kao nešto pedofilsko - ili pedofilima
sklono - u kom trenutku onda svi postajemo pedofili,
odnosno usvajamo njihov način razmišljanja za
svoj model? S druge strane, ako ispod svake slike
mora da stoji edukativni tekst koji će se glasno
busati da je on protiv ovoga a za ono drugo, gde
je ona jadna, izvikana, sloboda umetnika? ...
Tema stripa nije pedofilija, tema su nijanse.
Nijanse stava koji treba da ostane otvoren, fluidan,
skeptičan, ali i nevin u svakom trenutku. Nekada
seksualnost jednostavno ne postoji u jednom odnosu.
Nekada postoji, i dobrodošla je..." U tenziji
izmedju dizajna i grupisanja narativnih elemenata,
Lazar se vešto kreće po likovnoj kompoziciji da
bi ostavila sumnju da li je ovde reč o stripu.
"Zavodnik" je niz plakata koji su omedjeni likovnim
pravilima i na mestima na kojima se to od klasičnog
stripa ne očekuje. Cerebralni strip natopljen
puderom ženstvenosti, intiman kao kada bismo mogli
da šapućemo očima... |
|
|
autor strip-fanzina "Gnoj Komiks"
i kolaž-fanzina "Deblokiranje 1& 2", vodi radionicu
za strip, ilustraciju i kolaž "Entropija" u Subotici.
Na pragu nekada provokativnog i buntovnog omladinskog
stripa, Lazendićev kataloški pokušaj istinska
je anacenoza o estradnom trenutku kod nas. Bez
skrupula, Lazendić ostvaruje kratku obdukciju
domaće palanačke svesti... |
|
član UPIDIV, student četvrte godine
dizajna na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, bavi
se grafičkim i koncept dizajnom, iza sebe ima
više izložbi i nagrada. Poigravajući se različitim
spregama (infantilno-promišljeno, muškost-veštičavost,
metaforično-doslovno...), Lazić pravi dijagram
pripovednih polja. Suvereno vladajući koloritom
i svedenijim figurama, Laziću polazi za rukom
da apstraktniji sadržaj učini sjajnom, neočekivanom
pričom... |
|
Slobodan Miladinov (1968), |
rodjen u opštini Kikinda. Trenutno
crta u gradu Montrealu, pokrajini Quebec, Kanada.
Diplomirao 1993. godine na predmetima Pismo, Grafika
i Oprema knjige odseka Grafike FPUD u Beogradu.
Uprkos formalnom grafičkom obrazovanju (diplomirani
dizajner grafike), glavna oblast stručnosti su
mu drevne slikarske tehnologije, posebno raznovrsne
tehnike emulzione tempere, sa akcentom na tzv.
voštane tempere (hladna ili pseudo-enkaustika
u mnogim varijacijama, koja je korištena na jednom
broju Fajumskih portreta). Uporedo sa upoznavanjem
načina rada personalnog računara, pod pedagoškim
vodjstvom prof. Lj. Lazića je privatno izučio i
osnove graviranja bakrorezačkim alatom na metalu
(bakar ili cink, bolje bakar jer je mekši). Najviše
voli vijetnamsku hranu jer je vrlo jeftina a ukusna
- dok za svakodnevnu kućnu upotrebu u svakom slučaju
preporučuje libansko-sirijski način prehrane.
//www.miladinovdesign.com Kao i u svojim fontovima
i starim likovnim tehnikama, Miladinov u simboličkoj
ravni, u metaforama i amblemima pronalazi dovoljno
energije koja bi ih pokrenula u pripovedni niz.
Kao i u digitalnom dizajnu, Miladinov nalazi u
stripu istu virtuelnu higijenu. "Forsiranje Drine"
je jedina čista ratna priča... |
|
crta u Beogradu. Objavljuje zanimljive
strip-fanzine, publikovao radove u brojnim časopisima,
zastupljen u antologiji COMIX 2000 izdavača L'Association.
U neprekidnom traganju za idealnom narativno-likovnom
formom, Mihajlović je otkrio verovatno najvećeg
strip-pripovedača Chrisa Ware. Strip nikad nije
zatvorena, 'poklopljena' struktura - Mihajlović
zna da je hermetizam samo veština udaljavanja
od ljudi sa prosto-proširenim pogledima na svet.
Težište stripa je u svakoj njegovoj tački...
|
|
crta u Obrenovcu. Završio slikarstvo
na FPUD u Beogradu. Radi strip-serijale "Fossil
& Swatch", "EKV", "Shadow Of Black Cat", "Sam
o sebi i meni", "Mister Trip"... Opačić tvrdi
da su opšta mesta samo dovoljno neistražene paralelne
stvarnosti. Izmenjena stanja su gramatika te psihonautike,
a humor je vrsta narkomanije koja nije zabranjena.
"Fossil & Swatch" uvek znaju kada je vreme da
se povuku. Opačić je majstor zaustavljanja... |
|
crta u Beogradu. Diplomirao na FPUD
grafiku i opremu knjige, rodjeni je ilustrator,
grafički dizajner, crtač, kompjuterski grafičar.
Osvajao brojne nagrade za karikature i ilustraciju,
Grand prix na 4. medjunarodnom bijenalu ilustracije
i Zlatnom peru Beograda 1996. godine. //www.cyberrex.org/pavlic
Pavlić podjednako magičnim crtanjem pripitomljava
užasnu stvarnost i pomerenu dečju maštu. Psihodelična
Alisa je zastrašujuće remek-delo u svim nivoima
naracije, naročito u njenim operatorima. Likovna
pravila dolaze kod Pavlića da traže dozvolu da
se pojave... |
|
Milan Pavlović - mr. stocca (1969) |
diplomirao grafiku
na FPUD, ilustrator, crtač stripova, bavi se animacijom,
grafičkim dizajnom. Objavio knjigu radova "Stočna
hrana i sedam patuljaka" (Naša krmača, 2000),
crta u Zemunu, dobitnik je više nagrada - Zlatno
pero Beograda 1996. i 1999. godine. Pavlovićeva
stvarnost je i dalje naseljena teškim stanovnicima
i željom za letenjem. Krilata bića u nama uvek
sama iznadju jezik putem kojeg će se obznaniti
svetu. Pavlović nas možda nezasluženo nagradjuje
ontološkim flajerima; to su mali metafizički eseji
za koje mislimo da smo ih već doživeli... |
|
|
web-journalist Radija B92, urednik
emisije o stripu "Strip-hop" na Radiju B92 od
1996-mart 1999. godina, objavljivao eseje i tekstove
u desetak časopisa, urednik serijala "Grafička
zavera". Objavio roman "Flamanski mesečar" (Matica
Srpska, 1997) i zbirku priča "Istorija stomaka"
(Beografiti, 1999). |
|
crta u Beogradu. Ilustrator u CIBS
na Saobraćajnom fakultetu. Hitajući u susret likovnoj
zrelosti, Ranković krupnim koracima savladjuje
narativne prepreke. I sirov i suptilan istovremeno,
Rankovićev crtež i spektar boja ukazuju da je
reč o autoru na koga treba da se obrati pažnja... |
|
Boban Savić - Geto (1972) |
rodjen u Aleksincu.
Diplomirao na FLU u Beogradu na odseku za slikarstvo,
ilustruje "Politikin zabavnik" i knjige... Zbog
poznatog iskustva sa Dorijanom Grejm, treba se
pribojavati za crtača koji toliko živosti unosi
u svoja dela. Savićeve ilustracije su savršene
mašine koje proizvode likovnost koja se skoro
fermentiše u narativne komade. To su vrhunska
dela jednog majstora, vizuelni trezori koji otimaju
dah... |
|
|
Vladimir Stankovski (1965) |
mladost proveo u Plandištu, radi
u Beogradu u Grafičkom centru nedeljnika "Vreme".
Objavljivao stripove i ilustracije u više od 30
časopisa, nagradjivan za karikature, ilustrovao
desetak knjiga, objavljuje jedini domaći dnevni
strip-kaiš u "Blicu". //solair.eunet.yu/čwladaski
Stankovski je precizan i lak, skroman i požrtvovan,
on je super-crtač, poput super-heroja o kojem
govori. Crtežom sličnih osobina, on postaje jedinstveno
vredno biće koje obezglavljeno traga za estetskom
čistoćom. Strip je mesto gde se sve to okuplja... |
|
rodjen u Nišu, asistent
grafike knjige na Akademiji umetnosti u Novom
Sadu. Masakrirajući linijom portrete, Stevanović
sjedinjuje smešno i morbidno na način koji ga
svrstava u majstore groteske. Za Stevanovića,
osmeh je ledenog porekla, a lice i telo su estetska
vrtoglavica... |
|
|
Zoran Stojiljković Kiza (1966) |
crta u Nišu. Objavljivao u magazinima
"Stripmania", "Narodne novine", "Bumerang", "Grafička
zavera"...; Toni Radev (1972), crta u Nišu, objavljivao
stripove u listovima "Pressing", "Stripmania",
"Patagonija"... Stojiljković raspolaže retkim
talentom za složenu dramaturgiju, precizan crtež
i visoko sugestivno komponovanje kadrova. "Još
jedan ludi pandur" je pripovedna slagalica od
više stotina delova spakovana na tri table tako
da podseća na savremenu srpsku Pandorinu kutiju... |
|
odrastao u Kotoru,
crta u Beogradu. Ilustrator i strip-crtač, za
"Equinox" dobio I nagradu za strip na medjunarodnom
konkursu Pictor akademije u Torinu oktobra 2000.
godine, ovde je premijerno odštampan u koloru.
Čelanovićeva razbarušena linija, čini se, nikad
ranije nije bila tako dobro organizovana i potpomognuta
akcentima boja kao u ovoj utopijskoj priči. Srazmerno
uzbudljiv ritam, napeta fabula i jasno odredjen
svet pravila i likovnosti, stvorio je svež i uzbudljiv
strip o Svetlu i Tami, brilijantnu minijaturu
o suštinskim parovima suprotnosti (dobro-zlo,
otac-ćerka)... |
|
|
crta u Beogradu. Diplomirao na FPUD,
gde radi kao profesor, šef odseka animacije u
Filmskoj školi Dunav filma. Grafika, ilustracija,
ex-libris, animacija, muzika, strip, brojne izložbe
i nagrade, brojniji umetnici koje je obučio. Napravio
mnogo divnih knjiga... //www.dkmt.com/web/index.html
Uz primer kako se u strip-formu mogu spojiti ilustrovani
komadi političke stvarnosti i vizuelno promišljanje
iskustva, Ćirićevi skoro utilitarni kaiševi ostaju
da lebde svojim značenjima iznad jezera metafora
i simboličkih karikatura. Ćirić hvata crtežom
leteći sadržaj koji pogled samo zamišlja da može
da opazi... |
|
|