01 / mp3 / 4:50min / 1.10 MB
Zašto radimo projekat "Malo verovatna misija" i zašto smo na prezentaciju i diskusiju pozvali Društvo antifašista?
02 / mp3 / 5:10min / 1.18 MB
ZABRANITI IM DA DIŠU BEOGRADSKI VAZDUH!
O nastanku, organizaciji i dosadašnjem radu Saveza antifašista (i Društva za istinu o narodnooslobodilačkoj borbi)
03 / mp3 / 9:58min / 2.28 MB
DA LI JE ANTIFAŠISTIČKA MISAO BILA MOGUĆA MISIJA u devedesetim?
Značaj i smisao iskustva NOBa u devedesetim i današnje programsko opredeljenje Saveza antifašista.
04 / mp3 / 7:31min / 1.72 MB
DA LI JE I POČETKOM II SVETSKOG RATA ANTIFAŠIZAM BIO NEMOGUĆA MISIJA?
Situacija je u ratu bila jednostavna, u okupiranoj zemlji pucaju samo dve puške – okupatorova i onih koji se bore protiv okupatora. Mala je razlika između nacionalizma i fašizma, osnovna karakteristika fašizma je precenjivanje vlastite nacije i nanošenje štete drugim nacijama.
05 / mp3 / 1:24min / 0.32 MB
ZAMOR "IDEJNOG MATERIJALA"
Formalizacija i "starenje" ideologije NOBa, kroz tradicionalizaciju i rituale države. Rast nacionalističke paranoje i fašističko pustošenje.
06 / mp3 / 10:37min / 2.43 MB
FAŠISTIČKE POJAVE DANAS I NJIHOVO MINIMIZIRANJE
Restriktivno tumačenje fašizma i nacizma kao pojava vezanih isključivo za italijansko i nemačko društvo sredinom XX veka, pojava prevaziđenih i zauvek pobeđenih u II svetskom ratu. Svrstavanje ovdašnjih i zvaničnika drugih evropskih država uz fašističke trendove i tradicije. Da li je policija sposobna i nadležna da se suprotstavi ovim pojavama?
07 / mp3 / 16:51min / 3.85 MB
SOCIJALNA PRAVDA I ANTIFAŠISTIČKE TEKOVINE U RESTAURACIJI KAPITALIZMA
Uloga Saveza komunista Jugoslavije u “muzealizaciji” antifašističke ideje. Poraz radničke klase u borbi za socijalnu pravdu kao preduslov fašizacije društva. Antifašizam kao “širi” pojam od komunizma.
08 / mp3 / 10:56min / 2.50 MB
ANTIFAŠIZAM KAO NEGACIONISTICKI I NEPOPULARAN TERMIN,
KOJI SE POISTOVEĆUJE SA KOMUNIZMOM
Fašizam kao pojava koja nije isključivo vezana za politike XX veka, vec stariji politički koncept proistekao iz etatizma. Potreba da se termin preformuliše da ne bi u percepciji prosečnog građanina budio odbojne asocijacije.
09 / mp3 / 7:54min / 1.80 MB
POBEDA NOBa KAO PRUŽANJE ŠANSE OBESPRAVLJENIMA
Zašto je promenjeno ime Društva za istinu o NOB u Savez antifašista? Potiskivanje istine o NOBu kroz preimenovanje ulica i promenu školskih nastavnih programa. Moderne demokratske zemlje i tolerancija savremenih pojava fašizma.
10 / mp3 / 10:46min / 2.46 MB
KOJI JE POJAM OBUHVATNIJI: ISTINA O NOB-u ILI ANTIFAŠIZAM?
Šta je primarno? Društvena baza ili društvena nadgradnja? Da li je socijalna pravda konstitutuivni deo antifašističkog pokreta?
11 / mp3 / 3:24min / 0.77 MB
KO JE DOVEO DO RASPADA JUGOSLAVIJE?
Uloga Svetske banke u produbljivanju jaza između bogatih i siromašnih jugoslovenskih republika. Pojam narodnooslobodilačke borbe u tranziciji od socijalizma u kapitalizam. Razlika između policy-ja (mera) i politike antifašizma.
12 / mp3 / 4:38min / 1.06 MB
DA LI JE U NOB-u BILO BRATOUBILAČKOG RATA? ANTIFAŠIZAM I ANTISEMITIZAM
Skupljati sećanja preživelih na ustanak, na spasavanje Jevreja i realnu borbu partizana unutar porobljene Evrope
13 / mp3 / 4:40min / 1.06 MB
ANTIFAŠIZAM KAO ŠIRI POJAM OD POJMA NOB
Razlika između antifašizma kao pokreta koji podrazumeva i borbu za socijalnu pravdu i antifašizma koji podrazumeva samo borbu protiv okupacije tj. protiv nemačke ili italijanske oružane sile.
14 / mp3 / 8:29min / 1.94 MB
15 / mp3 / 13:54min / 3.17 MB
16 / mp3 / 8:59min / 2.05 MB
NASTAVAK DISKUSIJE
Odsustvo reakcija na fašizam pre drugog svetskog rata i danas; odnos zapadnog liberalizma prema fašizmu kao konkurentskoj ideologiji; antifašizam kroz “popravak” kapitalizma, malograđanski supstrat kao društvena baza nacionalizma i fašizma; nestanak industrijske radničke klase i prodavanje intelektualaca kapitalu kao gubitak oslonca za rad levice; multinacionalni kapital slama snagu zaposlenih a umesto internacionalne solidarnosti i borbe, nacionalne levice i crkve propagiraju pomirljivost i partikularna rešenja; Marks na zapadu postaje jedan od najcenjenijih filozofa u istoriji a njegova misao zabranjena je za istočnoevropske mase.

